OTVARANJE OBRTA – VOĐENJE POSLOVNIH KNJIGA I EVIDENCIJA

Što je obrt?

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu koje se mogu obavljati kao proizvodnja, promet ili usluge. Obrt u pravilu obavljaju fizičke osobe, a iznimno pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte.

Zašto otvoriti obrt?

Obrt je lako povoljno registrirati. Najjednostavnije ga je osnovati online putem servisa e-obrt. Dozvoljeno je obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zakonom zabranjena te nije potreban temeljni kapital. Obrt može registrirati svaka punoljetna osoba u Republici Hrvatskoj, ali i stranac.  U slučaju promjene podataka u vezi obrta, izmjene je moguće napraviti preko iste stranic kao i za otvaranje obrta. Možete unijeti npr. promjenu adrese, izmjenu djelatnosti i dr. Kod zapošljavanja u obrtu nema ograničenja u broju zaposlenih. Plaća radnika je trošak poslovanja, osim ako se niste odlučili za paušalno oporezivanje. Zapošljavanjem radnika putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje obrtnik može koristiti mjere sufinanciranja, a novi radnici uz zadovoljavanje određenih uvjeta su porezna olakšica obrtnicima. Obrtnik – fizička osoba može obavljati jednu ili više djelatnosti za svoj račun i može se koristiti pomaganjem članova kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa. Specifičnost obrta ogleda se i u njenoj “trajnosti”. Pod tim se misli da se djelatnošću obrta bavi kontinuirano.

Vrste obrta

Zakonom o obrtu uređuju se sadržaj, način i uvjeti za obavljanje obrta, vrste obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta, institut domaće radinosti i sporednog zanimanja, pravna osoba koja obavlja obrt, organiziranost obrta, nadzor nad primjenom Zakona i druga pitanja važna za obavljanje obrta.

Obrti mogu biti:

  • slobodni
  • vezani 
  • povlašteni

Slobodni obrti oni su obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta, ne traži se propisana stručna sprema.

Vezani obrti oni su obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer…).

Povlašteni obrti oni su obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar).

Vezani obrti, stupanj i vrsta stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te povlašteni obrti i način izdavanja povlastica propisani su Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica.

Tradicijski obrti su oni za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture te umjetnički obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost umjetnika.

Koje poslovne knjige i evidencije mora voditi obrtnik?

Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak propisano je koje su poslovne knjige obvezne za fizičke osobe koje obavljaju: samostalnu obrtničku djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i šumarstva. Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. Primici se bilježe nakon što su naplaćeni. Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Svaka od poslovnih knjiga i evidencija vodi se na propisanim obrascima:

  • Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI),
  • Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI),
  • Knjiga prometa (Obrazac KP),
  • Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO),
  • Evidencija o nabavi i utrošku repromaterijala (izgled evidencije nije propisan).

1) Knjiga primitaka i izdataka predstavlja evidenciju o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju. Unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, matični broj građana odnosno matični broj građana nositelja zajedničke djelatnosti, adresa. Unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima kako slijedi (redni broj, nadnevak primitaka i/ili izdataka, broj temeljnice na osnovi koje se vrši knjiženje, opis isprave, iznos primitaka, iznos izdataka, PDV sadržan u primicima i izdacima). Porezni obveznik dužan je u KPI ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine u koju se unose stvari i prava ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje prelaze svotu od 3.500,00 kuna i ako im je vijek trajanja dulji od godinu dana. Ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

3) Knjiga prometa evidencija je u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima odnosno u slučaju paušalnog oporezivanja i primici naplaćeni bezgotovinskim putem. Ako se podaci o dnevnom gotovinskom prometu vode u Knjizi primitaka i izdataka ili u drugim evidencijama na mjestu gdje se gotovinski promet ostvaruje, tada nije potrebno voditi i Knjigu prometa. Ako se djelatnost prodaje na malo obavlja u više prodajnih mjesta tada se Knjiga prometa vodi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. U knjigu prometa upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci: redni broj, nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka, broj temeljnice, opis isprava o primicima u gotovini, iznos naplaćen u gotovini i čekovima, iznos naplaćen bezgotovinskim putem i ukupno zbroj iznosa.

4) Evidencija o tražbinama i obvezama evidencija je o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. Mora sadržavati podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu. Porezni obveznici koji vode knjigu primljenih i izdanih računa ne trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama. Porezni obveznici koji knjigu ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. Izgled poslovnih knjiga nije striktno utvrđen, ali se u njima moraju osigurati svi propisani podaci.

Obrtnici uključeni u sustav PDV-a moraju voditi i propisane knjige ulaznih i izlaznih računa temeljem kojih se obračunava obveza za plaćanje PDV-a.  Ako se obrtnik bavi trgovinom dužan je voditi i Popis robe u trgovini na malo. Kako će voditi knjige je stvar svakog pojedinog obrtnika. On može birati između uvezanih knjiga, slobodnih listova ili knjigovodstvenog programa.

Zakon o računovodstvu propisuje rok od najmanje 11 g. za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige.

Specifičnosti paušalnog obrta i obrazac PO-SD

Paušalni obrtnici obvezni su za svaku isporuku dobara i obavljenu uslugu izdati kupcu račun propisanog sadržaja, a koji služi i kao isprava za knjiženje ostvarenog primitka u obrascu KPR. Paušalni obrtnici ne moraju voditi poslovne knjige, već oni vode samo evidenciju o prometu na obrascu KPR. Ipak, trgovci i ugostitelji trebaju još voditi robnu evidenciju o stanju robe – knjigu popisa.

Paušalni obrt vrsta je poslovnog subjekta koji je zapravo klasičan obrt, ali se oporezivanje vrši paušalno. Razlika nastaje dakle s porezne strane jer se porez uplaćuje paušalno. Velik broj poduzetnika odlučuje se na ovu vrstu obrta upravo iz razloga što su davanja prema državi mala, a papirologija je s druge strane minimalna.

Zbog kontrole ostvarenog prometa obvezni su voditi evidenciju o ostvarenom prometu u gotovini i na bezgotovinski način te sastaviti godišnje izvješće o naplaćenim primitcima na obrascu PO-SD. PO-SD obrazac predstavlja dokument na temelju kojeg Porezna uprava utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza za iduću godinu, a podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja sljedeće godine. U paušalnom obrtu plaća se paušalni porez na dohodak na temelju ukupnih godišnjih primitaka ili svote predviđenih primitaka za tekuću godinu (za novog poreznog obveznika) u 5 razina (razreda).

Paušalni porez uplaćuje se tromjesečno na uplatni račun poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak grada/općine prema prebivalištu, tj. boravištu obrtnika. PO-SD obrazac podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u papirnatom obliku ili elektronski putem e-porezne najkasnije do 15. siječnja 2022. g., prema podacima o ostvarenim primitcima iz obrasca KPR za 2021. g. Nakon zaprimljenog PO-SD obrasca, Porezna uprava usklađuje podatke o iskazanim primicima s uplatama na žiro-računu obrta i provjerava da li je obrtnik ostvario veće ili manje primitke od onih koji su predviđeni ili utvrđeni prethodnim poreznim rješenjem.

Početkom 2021. došlo je do određenih poreznih izmjena, a također i do novog izgleda PO-SD obrasca. Najkasnije do 15. siječnja 2021. godine obrtnici su bili dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na obrascu PO-SD, ako su obrt obavljali s ortakom ili ortacima, a koji je na snazi od 1. siječnja 2020. godine. Specifičnost obrasca PO-SD-Z kod zajedničkih obrta u tome je što je potrebno sklopiti ugovor o ortakluku i imenovati nositelja zajedničkog obrta na kojeg će glasiti OIB obrta. No bez obzira tko je nositelj, oba vlasnika odgovaraju cijelom svojom imovinom. Po završetku poslovne godine zajednički obrti podnose Poreznoj upravi PO-SD-Z obrazac koji predaje nositelj zajedničke djelatnosti do 15. siječnja za završenu poslovnu godinu. Na temelju PO-SD-Z obrasca utvrđuju se supoduzetnici, udjeli u zajedničkoj djelatnosti te svota paušalnog dohotka koju svaki od vlasnika zajedničkog obrta ima obvezu iskazati u vlastitom PO-SD obrascu koji se predaje do istog roka.